Razvoj Civilnog Drustva u BiH

Blog posvecen razvoju civilnog drustva u BiH

09.04.2007.

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 2. dio

http://www.h-alter.org/index.php?page=article&id=4899#hot

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 2. dio

Autor: Gojko Bežovan

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih društvenih promjena: Moglo bi se reći da dio organizacija civilnog društva koje smo anketirali u našem istraživanju pripada uvezenom, virtualnom civilnom društvu, koje se uglavnom financira inozemnim donacijama. Oni se civilnim društvom bave u okviru svojih projekata, a zapravo ne prakticiraju civilnost.

Što kažu rezultati istraživanja?13

Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj nedovoljno su utemeljene na širem članstvu. U praksi se ističe da se u jednoj udruzi može računati na pet aktivnih članova. Rezultati ankete pokazuju da je 35,2 posto hrvatskih građana članovima najmanje jedne organizacije civilnog društva (OCD). Građani su najčešće članovi sportskih, sindikalnih, braniteljskih, humanitarnih i vjerskih organizacija. Aktivno članstvo u OCD procjenjuje se na 6 do 8 posto ukupnog broja građana. Neutemeljenost OCD u brojnijem članstvu dovodi u pitanje njihov legitimitet.

Stagniranje članstva u udrugama upućuje na slabljenje društvenih mreža, a time i na rast nepovjerenja u druge građane i u institucije.

Glede dobrovoljnog rada, kao važnog pokazatelja razvoja civilnog društva, najčešće je riječ o tradicionalnoj, neformalnoj pomoći susjedima, a manje o drugim vidovima dobrovoljne pomoći kroz formalna volontiranja u sklopu OCD. Imajući u vidu razinu društvenog razvoja teško da će Zakon o volonterstvu povećati dobrovoljni rad.

Akcije u lokalnoj zajednici važan su pokazatelj razvijenosti civilnog društva. Rezultati ankete pokazuju da je 21,3 posto građana sudjelovalo u barem jednoj civilnoj aktivnosti tijekom proteklih godinu dana. Aktivizam građana u našim lokalnim zajednicama je na niskoj razini. Manje od jedne trećine građana ima takve vrline, sudjeluje u zajednici ili pak zna što se na tom planu u njoj događa. Stručnjaci s kojima smo razgovarali upozoravaju na zaraznu pasivizaciju građana, neki sa svježim iskustvom u projektima u ovom području skloni su govoriti o autizmu. Mentalitet amoralnog familizma, tolerancija maksimalizacije koristi za uže članove obitelji, i to što se zanimanje građana za javne poslove smatra neprirodnim, snažne su prepreke širenju civilnih vrlina.

Nekoliko stručnjaka koji imaju iskustva s razvojem lokalnih zajednica upozorava na kakav-takav aktivizam na lokalnoj razini. U slučajevima gdje prepoznaju svoje osobne interese građani su više spremni sudjelovati i zauzeti se za rješenje problema14. Međutim, na lokalnim je razinama teško prepoznati obrise civilne zajednice i izvjesne ugledne građane čija civilnost ima realnu mobilizatorsku moć15. Ugled i čast kao civilne vrile očito su potisnute na stranu. Civilno društvo se teško ukorjenjuje u lokalnim zajednicama.

Ohrabrujuća je činjenica povećano davanje u općekorisne svrhe, a vidljiva je u slučajevima gdje građani i tvrtke imaju povjerenja u nositelja takvih aktivnosti. Nove tehnologije davanja: telefonski pozivi, davanja mjesečno iz plaća trajnim nalogom znatno su povećale broj građana koji daju. Stidljivo se javlja i davanje imovine u općekorisne svrhe. Civilno društvo u Hrvatskoj je uglavnom urbani fenomen, a u županijama gdje je veći udio visokoobrazovanog stanovništva registrirano je i više udruga16.

Javnost bode u oči netransparentnost organizacija civilnog društva koje inače zagovaraju potrebu transparentnosti drugih institucija. Stoga ih se kritizira kao parainstitucije za samozapošljavanje.

Udruživanje OCD iz različitih sektora civilnog društva u saveze, mreže i koalicije za rad na zajedničkim pitanjima opravdava misiju većeg broja organizacija te daje dinamiku i živost civilnom društvu. Prateći zbivanja u hrvatskom civilnom društvu čini se da su ovakvi oblici suradnje često najdjelotvorniji. Ograničavajući dometi ovakvih udruživanja proizlaze iz dominacije povezujuće socijalnog kapitala, ili još šire, parohijalne političke kulture. Dobronamjerni strani stručnjaci primjećuju zatvorenost naših CSO i nespremnost na dijeljenje informacije.

K tome, širi krug dionika, posebno konzultiranih stručnjaka, prihvaća činjenicu da OCD u Hrvatskoj uglavnom djeluju reaktivno. Često ih se percipira kao one koji su protiv, a rjeđe nude rješenja za probleme koje stavljaju na dnevni red. Dio stručnjaka upozorava na njihovu nesklonost kompromisnim rješenjima što u javnosti civilno društvo predstavlja kao poticatelja sukobljavanja.

Dijalog između države i organizacija civilnog društva ima veoma skromnu tradiciju. U novije se vrijeme na razini vlade ustanovljuju savjetodavna tijela u kojima su predstavljene i organizacije civilnog društva. Ova se tijela bave pravima djece, invalida, ravnopravnošću spolova, manjina, zaštitom okoliša, zaštitom ljudskih prava, zaštitom potrošača i slično. Dio kritičnijih stručnjaka drži da osnivanjem ovakvih tijela vlada bježi od rješavanja važnih pitanja i da se time želi inozemnoj javnosti pokazati njena demokratičnost. Na regionalnim razinama ili u većim gradovima uspostavljena su slična tijela u čijem radu sudjeluju i predstavnici OCD. Potpisane povelje o suradnji lokalnih i regionalnih vlasti s OCD mogle bi poboljšati dijalog.

Država komunicira s predstavnicima profesionalnih komora i udruga koje po svom poslanju imaju izvjesnu političku težinu. Međutim, osluškujući rasprave u javnosti dobije se dojam da profesionalne komore nemaju primjereni utjecaj na vlast. Tek su u začetku ideje samoregulacije i izgradnje etičkih standarda u pojedinim područjima razvoja. Poželjno prepoznavanje civilnih elita u pojedinim područjima razvoja i stavljanje na dnevni red važnih razvojnih pitanja i problema nije još uvijek na dnevnom redu.17 Članovi profesionalnih udruga, u društvu raširenog nepovjerenja, redovito ne pristaju biti izabrani na čelno mjesto i tako staviti svoj ugled na kocku.

Civilno društvo bez građana

OCD često nisu u stanju jasno i uvjerljivo artikulirati svoje stavove i izraziti svoje interese prema državi i programima koje ona provodi, te prema cjelokupnoj javnosti18. Bilo bi važno dodatno istražiti ugled kojeg civilni lideri imaju u javnosti te moguću identifikaciju prosječnih građana s onima koji javno istupaju kao predstavnici civilnog društva.

Govor o važnosti načela supsidijarnosti19, o socijalnom poduzetništvu, i u novije vrijeme o standardima dobre vladavine izgledaju kao puke uvezene ideologije na koje se vlasti ne obaziru.

Nedostatak think tank organizacija u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje u regiji, koje su po vokaciji kritične prema vladi i inovativne u nuđenju novih primjenjivih i djelotvornih ideja, može se objasniti predvidivim rizikom članova akademske zajednice da takvim djelovanjem izgube poslove koje naručuju vlasti, kao još uvijek najveći poslodavci20. Vlastima odani mediji nisu percipirani kao saveznici u promicanju takvog akademskog poduzetništva.

Organizacije civilnog društva kroz svoje aktivnosti proizvode socijalni kapital. Komparirajući razinu općeg povjerenja kojeg imaju članovi udruga i oni koje nisu članovi udruga ne razlikuju u zagovaranju i prakticiranju civilnih vrlina. Slične je rezultate pokazalo Europsko istraživanje vrijednosti. Dakle, prema navedenom OCD u Hrvatskoj nisu izvorom socijalnog kapitala. Društvo u kojem je rašireno nepovjerenje ne zaobilazi niti OCD. Nepovjerenje koje se iskazuje prema njima očito ne čini snažnim i civilnim njihove članove.

Moglo bi se reći da dio anketiranih OCD pripada uvezenom, virtualnom civilnom društvu, koje se uglavnom financira inozemnim donacijama. Oni se civilnim društvom bave u okviru svojih projekata, a zapravo ne prakticiraju civilnost21.

Dio konzultiranih stručnjaka u našem civilnom društvu prepoznao je problem projektitisa. Civilne inicijative i aktivnosti se prakticiraju ako se za to ima odobren projekt, što podrazumijeva financiranje aktivnosti. S tim u vezu dovodi se problem kulture reaktivnog djelovanja u hrvatskom civilnom društvu.

S ovom činjenicom povezan je regionalni fenomen angloameričkog pristupa u izgradnji civilnog društva kojeg potiču strani donatori. Prekomorska znanja o civilnoj kulturi i civilnom društvu teško su prijemljiva u našoj sredini. Neke civilne organizacije više su dijelom globalnog civilnog društva nego okoline u kojoj djeluju.

Zbog prevelike uključenosti stranih organizacija i države u programe razvoja civilnog društva strane su kolege upozorile na problem razvoja metacivilnog društva22 u Hrvatskoj, kao civilnog društva bez građana.

Primjer angažmana ekoloških udruga možda je u javnosti najbolji primjer učinkovitog djelovanja civilnog društva. Oni pokazuju da se na ovom pitanju može senzibilizirati i mobilizirati javnost koja je izuzetno osjetljiva spram akcija i djelovanja koje mogu onečistiti okoliš, tj. ugroziti prirodne resurse. Valja napomenuti da ove udruge privlače u članstvo i širi krug utjecajnih građana. Iskazivanje vlastitog mišljenja o problemima zaštite okoliša te davanje doprinosa takvim inicijativama za mlađe pripadnike srednjih slojeva postaje statusno pitanje. S druge strane, građani su nedovoljno senzibilizirani za probleme siromaštva i nedovoljno podupiru rad humanitarnih organizacija.

Temeljem sustavnog djelovanja, civilne organizacije za zaštitu prava žena potaknule su donošenje više važnih propisa, a njima vlasti povjeravaju organizaciju skloništa i pružanje usluga žrtvama obiteljskog nasilja.

Glede financija, važno je istaknuti da je još uvijek velik broj aktivnih organizacija ovisan o državi i stranim donatorima. U javnosti se ističe problem nekritičnosti civilnih organizacija prema donatorima23. Praksa patronizacije stranih organizacije potaknula je rast nepovjerenja domaćih organizacija prema njima.

Pozitivna je činjenica sve veći interes domaćeg društveno odgovornog gospodarstva za suradnju s organizacijama civilno društva. Međutim, u javnosti su prisutne rasprave da dio gospodarskih subjekata time kupuje monopolski položaj na tržištu24.

Mediji se ne pokazuju kao saveznici u procesu razvoja civilnog društva. Oni ne pokazuju velik interes za pozitivne promjene koje su misija civilnih organizacija. U slučajevima neopravdano negativnog prikazivanja rada udruga često izostaju očekivane reakcije udruga25. Ranije se činilo da su organizacije civilnog društva u Hrvatskoj prevladale problem legitimiteta. Međutim, legitimitet se nameće dugoročnim razvojnim problemom hrvatskih civilnih organizacija.

Zaključci:

Civilno je društvo u Hrvatskoj u proteklih petnaestak godina ostvarilo niz, široj javnosti prepoznatljivih postignuća. Civilno društvo dinamizira javni život. Dometi i razvojni problemi civilnog društva u Hrvatskoj slični su s drugim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama i prepoznaju se tek na duži rok.

Razvoj civilnog društva uvelike je određen niskom razinom povjerenja, dominacijom povezujućeg socijalnog kapitala i odsutnošću srednjih slojeva, dakle, građana koji njeguju postmaterijalne vrijednosti. Nezainteresirani građani, heterogeni i podijeljeni društveni interesi, upućuju na ovisnost razvoja civilnog društva o ranije prijeđenom putu.

Glede odnosa prema vlasti civilno je društvo prošlo različite razvojne faze, od opozicijske do suradničke. U nekim slučajevima dio je organizacija bio privjeskom i posilnim vlasti. Vlasti su spremne obrlatiti civilne organizacije i civilne inicijative, pa ih uzeti pod svoje[26]. Međutim, vlasti civilnim organizacijama nisu spremne povjeriti značajniju ulogu. U pravilu, civilne inicijative koje dolaze odozdo veoma se teško probiju sa svojim idejama i projektima.

Očito je da svaka vlast ima svoje civilno društvo. Dijalog na stranačkoj osnovi podijeljenog civilnog društva gotovo ne postoji[27]. Dijalog i dalje ostaje ključni izazov civilnog društva.

Vlasti često gledaju na civilne inicijative kao na one koji im guraju klipove pod noge. Civilno zauzeti građani osjećaju prezir kojeg im upućuju predstavnici političkih elita. Opozicijsko djelovanje opterećuje misije dijela organizacija - mi smo protiv, dovodi u pitanje dijelom i njihov legitimitet.

Razvoj civilnog društva uvelike je uvjetovan gospodarskim prilikama i stasanjem pripadnika novih srednjih slojeva. Ulaganja u obrazovanje mlađih generacija, sa sadržajem glede aktivnog i odgovornog građanstva, mogu biti dobar dugoročan poticaj razvoja civilne kulture.

Pozitivan poticaj razvoju civilnog društva dat će i proces pridruživanja Europskoj Uniji. Primjena određenih standarda u pripremi i provedbi javnih politika, otvorena metoda koordinacije, otvorit će prostor za razvoj civilnog društva. Vlasti se plaše Europske Unije, glasno govore civilni lideri. U ovom području razvoj civilnog društva odozgo čini se legitimnim.

Neposredni izbori načelnika, gradonačelnika i župana u Hrvatskoj također će veću važnost dati organizacijama civilno društva. Civilno društvo bi ovdje moglo biti važnim čimbenikom demokratizacije. Izborom uglednijih građana na civilnim listama u lokalnim se zajednicama može povratiti povjerenje u političke institucije i njihovom obnovom doprinijeti njihovoj učinkovitosti i djelotvornosti.

Na dnevnom je redu otvaranje Hrvatskog sabora, posebno njegovih odbora, suradnji s organizacijama civilnog društva u procesu donošenja odluka. Vlada više ne može ignorirati potencijale civilnog društva u pripremi i provođenju važnih programa.

Povećana civilna zauzetost zainteresiranih građana na lokalnim razinama, umrežavanjem različitih dionika te otvaranjem prostora za dijalog, nudi okvir za pozitivnu društvenu promjenu odozdo. Promjenama odozdo, uvažavajući interese različitih dionika može izrasti demokratsko civilno društvo. Na tom tragu moguće je očekivati razvoj civilnog društva kao suvladara i odvjetnika hrvatskog općeg dobra.

Nije li se civilno društvo već nametnulo kao suvladar bez kojeg se više ne mogu donijeti važne odluke? Tko može zapriječiti put civilnom društvu u maticu glavnih događanja u Hrvatskoj?


13. Radi se o rezultatima ranije spomenutog istraživanja (Bežovan, Zrinščak, Vugec). Probleme razvoja civilnog društva ilustriramo raspravama ili napisima koji se u novije vrijeme javljaju u medijima.

14. Akcije udruge Pravo na grad postaju okvirom provjere uključivanja građana i mobilizacije socijalnog kapitala. Urbanizam, gdje su komunikacije najgušće i gdje su građani upućeni najviše na dijeljenje rodno je mjesto socijalnog kapitala. Međutim, već se čuju glasovi o guranju političke stranke za pokrovitelja ovih aktivnosti. S druge strane, u Sisku gdje su građani duže vremena izloženi riziku zagađenog okoliša nema aktivne ekološke udruge.

15. Ovdje se radi o razumijevanju civilnog društva i kao simboličkog kapitala kakvog ga vidi P. Bourdieu. Ovaj bi koncept bio blizak našoj tradiciji i kulturi. Međutim, ne čini li se dominacija angloameričkog pristupa (prekomorskih znanja) sveprisutnom.

16. Umjestan je komentar, posjećeno 30. 01. Stranih donacija nije pokazala 2007. Je li civilno društvo samo u Zagrebu? Kaj se događa u drugim dijelovima Hrvatske?

17. Čini se umjesnim podsjetiti na činjenicu izmjene zakona glede obračuna zateznih kamata. Pored očiglednosti lihvarenja zakon je izmijenjen tek na poticaj stranog vlasnika banke kada je ona morala platiti lihvarske kamate svojem vjerovniku. Manjak civilnosti i neživotnost etičkih kodeksa, kao standarda modernog civilnog društva, kumovali su nedavnim skandalima, puknuću u odvjetničkoj (Zadar) i liječničkoj (Rijeka) profesiji.

18. Kazališni komad Vrata do, R. Medvešeka u ZKM-u, inspiriran romanom Svjetlana Lacka Vidulića, Muke Mikuline, Zagreb: AGM, 2005., aktivisticu civilnog društva vidi kao osobu koja osobne probleme projicira kao probleme društva.

19. Na promociji načela supsidijarnosti dosta je radio Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve. Vlada u Okvirnom programu decentralizacije (razdoblje od 2004. do 2007.) uopće ne spominje pojam supsidijarnost.

20. Primjerice, očekivalo bi se da think tankovi organiziraju raspravu, između ostalog, o Strateškom okviru za razvoj 2006. - 2013.

21. Veoma je umjesno pitanje, proizvodili se ovakvim djelovanjem socijalni kapital? Koliko se tu radi o antagoniziranju društvenih odnosa? Umjesnim se mogu činiti upozorenja o kolonizaciji civilnog prostora koji je poslije podmitljive političke klase i odrođenih gospodarskih elita ostao jedinom šansom artikulacije interesa širih skupina građana.

22. van Toefelen, M., (2005.) Croatia, u: Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe, Annual Report 2005. K tome, Slovenac Rastko Močnik Nevladine organizacije, sluge neoliberalne države, 2004. drži da nevladine organizacije služe novom kolonijalnom pohodu Zapada, i izvršavanju volje neoliberalne državne politike. Vjesnik, 27. rujna 2006. u članku Snažno civilno društvo preduvjet je demokratske države informirajući o konferenciji na ovu temu prenosi samo stavove predsjednika države, potpredsjednice vlade i američkog veleposlanika o problemima razvoja civilnog društva u Hrvatskoj te daje prilog razvoju meta civilnom društvu.

23. Dio javnosti drži da udruge koje su gotovo potpuno financirane iz inozemstva služe interesima svojih financijskih podupiratelja. Ivan Miklenić, Civilno društvo i kaos, Glas Koncila, 04. 02. 2007.

24. Predsjednik uprave Ine izjavljuje, Hajku protiv Ine provode marginalne ekološke grupe i pojedinci, Jutarnji list 24. 03. 2007., što se ne bi moglo očekivati za predstavnika tvrtke koja je objavila Socijalno izvješće. S druge strane, globalne kompanije u slučaju Karlovačke pivovare i smrti jednog građana koja je nastala uslijed trovanja otrovnim plinovima koje ispušta pivovara, očito u Hrvatskoj nisu spremne primjenjivati pravnu stečevinu Europske unije.

25. U slučaju takvog članka književnika Pavla Pavličića Udruge su rješenje za nezaposlene, Večernji list, 04. 07. 2006. nije bilo odgovora, premda je u to vrijeme strana organizacija kod nas financirala program vidljivosti udruga u medijima. Josip Pavičić, Sinovi poručnika Šmidta, Večernji list 05. 02. 2007. proziva osnivače i direktore nevladinih udruga za netransparentno djelovanje. Zorislav Antun Petrović, kao jedan od prozvanih, svjestan vrlo negativnog konteksta u kojem se spominje njegovo ime, odgovara TIH radi mnogo, a ja volontiram, Večernji list, 09. 02. 2007. s argumentacijom za koju bi se očekivalo da ima i veću težinu.

26. Udruga koja računa s utjecajem u javnosti šalje publikaciju o aktualnoj temi u koverti s pečatom političke stranke.

27. Parafrazirajući U. Becka, čini se da je hrvatsko civilno društvo samo odraz opće bijede hrvatske politike i ne može mnogo pridonijeti njezinu uklanjanju.


Više:

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 1. dio
<< 04/2007 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930



BROJAČ POSJETA
96780

Powered by Blogger.ba